NA NESREĆU, TO JE BIO RAJ…
Prilog povodom smrti Mahmuda Darviša
Prilog dostavio - Semir Behram

Zemlji koja je tek trebala da okusi krvavu sudbinu koja joj je propisana podaren je pjesnik koji se nikako nije uklapao u tezu Elliota da je pjesnik samo onaj koji ima preko 25 godina. Živeti u zapadnoj Evropi kao pjesnik je osjećaj bez golemih trzavica, posebnih iznenađenja, niti vjere u bilo što.. zrelina je tek tračak koji se doživi u ranim tridesetim, kada se prestane gledati South Park, pa talog života izbaci neki suvisao i mudar stih na umornu hartiju.

Izgnanstvo iz rodnog sela, političko uključenje, borba protiv skrivenih iznenađenja budućnosti, hapšenja.. samo su neke od mnogih boljki koje su grizle lice suočeno sa gnjilom stvarnošću. Zrelost je preduhitrila tijelo i duh.

Mahmud Darviš, taj strastveni pušač je bio zasljepljujući oblak prašine sa Sinaja, krik gladne djece, suza samohranih majki, jednom riječju taj čovjek je bio Palestina.

POGLEDAJTE KOMPLETAN TEKST »

Intervju VELIKO PREDSTAVLJANJE
Pisac Veselin Gatalo
Intervju vodio Semir Behram

Zvuk vojničkih čizama na stepeništu

• Zašto mnogi govore da je poezija preostala samo za slavene, jer kako kažu, ni jedan Njemac se ne bi zaletio da objavi zbirku pjesama, jer iz toga ne bi dobio nikakvu profit, dok se na to odlučuju samo slaveni?

Otkako je umro Bertold Brecht, nisu ni napisali suvisao stih. Možda bi i pisali, da to ima ko čitati. Ja njemačku poeziju, ovu savremenu, nikako ne varim. Valjda sam glup. Postali su globalni, čitav im svijet u stih mora stati. Plitko a široko, kao Rio Grande.

• Da li bi nekim kratkim rezom u par motiva mogao da objasniš svoju viziju književnosti u dvadeset i prvom stoljeću?

Književnost je ono u šta se umota ideja. Ako je fino pakovana, ukusna i dopadljiva, može mijenjati svijet, ostaviti trag u ljudima. I najbolja ideja loše napisana ili nezgrapno rečena, ružno izgleda i ne pušta korijenje u tuđoj glavi.

POGLEDAJTE KOMPLETAN TEKST »

Divanski pesnici
Piše Semir H. Behram

BILI SU OTRGNUTE LATICE KOJE ŽUDIŠE SVOME CVIJETU

Cvjetali su stihovi, more je postajalo tinta kojoj je vidljiv kraj, mrak je uljepšavao svijetlo, gromovi su klesali figure divana. Glasno se pjevušilo u zagušenim dvorskim odajama, miris miska je štrcao po ružama svoje sokove govoreći im da su vrtovi splasnuti pod kapljama stihova. Svaka kaplja je bila stih, svaki stih je bio kaplja koja se stapala u kružnicu pogleda koji su izljevali sve što su do tada vidjeli, sve što su vidjeli dok su gledali po dunjaluku, sve što su vidjeli unutar sebe.

Unutar samih njih je tinjao duh osvjetljen bakljom islama, prigušenim plamenom strogo zabranjenog sufijskog učenja. Krili su se od drugih, od sopstvenih očiju su skrivali stihove koje su njihove oči prenosile.

Panteizam je gorio, pa pario u oblake, da bi se spuštao u oceane, gdje bi postajao tinta za golubija pera.

POGLEDAJTE KOMPLETAN TEKST »

Divanska poezija
Piše Semir H. Behram

Najvažnija književna aktivnost otomanskog perioda, divanska književnost, za koju su mnogi govorili da je produkt kulturnog otuđenja, bila je uglavnom prilagođavanje na arapsku i perzijsku umjetnost. Njom su se većinom bavili medresanti sa jakim vjerskim znanjem. Ona nije bila cijenjena, niti je bila dostupna masama, zbog čega se sačuvala prosto kao dvorska književnost. Život na dvoru nije se mogao zamisliti bez prisustva pjesnika koji su duhovne vrijednosti islama, poruke derviških redova, stare mitove i legende opjevali u svojim umjetničkim tvorevinama. To je bio jezik isprepleten turskim, arapskim i perzijskim, koji je kasnije nazvan otomanskim jezikom. Premda je ovaj žanr najviše proizvodio poeziju, također je proizvodio historijske knjige, pisma i putopise.

POGLEDAJTE KOMPLETAN TEKST »

Semir Behram
- poezija -

ANGLETERRE ALZAS

Moje oči postaju lađe koje plove tvojim suzama
Usnama grijem valove tvoga straha
Istine
Zbog nemira obmane

Otiče
Blijed snijeg

POGLEDAJTE KOMPLETAN TEKST »

Intervju VELIKO PREDSTAVLJANJE
Pesnik Semir Behram
Intervju vodila Jasmina Šušić

* Za početak, Semire, reci nam otkud u tebi poriv za pisanjem poezije te kako i kada si počeo pisati istu?

Poriv je bio nataložen duboko u meni i samo je trebala iskra da ga potpali, pa da se on razbukta. Vremenom se on ugasi i nemam inspiracije, zaboravim na olovku i hartiju, onda ga iskrica raspali i on gori unutar mene tjerajući me da pišem. U tim trenucima se osjećam poput parnog broda. Kako pišem, brod plovi i osvaja još ne dirnute predjele, al’ parni brod ponekad pusti paru koja se na mojim hartijama oslikaje u meni najdraže stihove. Moji najdraži stihovi su dim.

POGLEDAJTE KOMPLETAN TEKST »

Semir Behram
- poezija -

NOĆI SU NAM CRVENKASTE

Zar ne pratiš grčeve.
Noći su nam crvenkaste.
Mažeš se.
Da upije prije spavanja.
Da upije.
Da se osuši.

POGLEDAJTE KOMPLETAN TEKST »