Čitajte pjesme!
Barbara Vujanović - vjesnik.hr
Može li poezija pomoći da postanemo bolji, sretniji ljudi? Može li umjetnost promijeniti svijet? Naizgled naivna i banalna pitanja, no ako pretpostavimo da je moguć pozitivan odgovor na prvo pitanje, gotovo da ima nade da je i druga pretpostavka ostvariva. Nitko, naime, ne može poreći blagu utjehu i duhovnu te intelektualnu okrepu koju pružaju stihovi, a svaka promjena ionako počinje od pojedinca koji najprije treba poraditi na sebi.
Jedan od najodlučnijih zagovaratelja takva razmišljanja jest poznati konceptualni umjetnik Vlado Martek (Zagreb, 1951.), na čiji je bogati i intrigantni opus podsjetila nedavno održana retrospektiva koju je priredio Zdenko Rus iz zagrebačke Moderne galerije.
Već tri desetljeća Martek provodi svoje agitacije kojima poručuje svim zainteresiranima: “Čitajte Rimbauda / Majakovskoga / Kamova / Galovića…” Izlazi na ulice s letcima koje dijeli prolaznicima i lijepi ih na mjestima na kojima se inače sreću reklame.
Za razliku od njihova šarenila i isprazne brbljavosti njegove su agitacije sažete i jednostavno oblikovane: crna slova na bijelom papiru, na tragu ruske avangarde, koja je također pribjegavala agitaciji, no uglavnom političkoga tipa.
U subotu, 31. svibnja Martek je u podravskom kraju izveo agitacije za čitanje poezije Frana Galovića (1887. - 1914.). Akcija je održana u sklopu niza aktivnosti Muzeja grada Koprivnice i Ogranka Matice hrvatske Koprivnica te je njome okončan program obilježavanja Međunarodnoga dana muzeja. Muzejska se agitacija, čiji je inicijator Dražen Ernečić, viši kustos Muzeja, poklopila s 95. obljetnicom od kako je Galović napisao prvu od dvadeset i dvije pjesme za ciklus »Z mojih bregov«.
Martek je obišao Peteranec, pjesnikovo rodno mjesto, i Širovice, mjesto na obroncima Bilogore gdje je njegova obitelj imala posjed i klijet u kojoj je 30. svibnja 1913. godine započeo ciklus. Akciju je nastavio u Koprivnici, na njenoj “špici”, na glavnome gradskom trgu.
Letci s porukom »Čitajte pjesme Galovića« postavljeni su u izlozima dućana s odjećom, pekarnica, slastičarnica, po kafićima, u kioscima, na svim frekventnim mjestima, kako bi se pridobili građani da uzmu u ruke ukoričene Galovićeve stihove.
I tu se zatvorio jedan fantastični krug! Naime, Martek je za Galovića u Koprivnici agitirao već 1979., 1987. i 2002. godine, te će fotografske zabilješke agitacija biti zaključni slikovni materijal šestoga sveska »Sabranih djela Frana Galovića«. Izdavački pothvat čiji je urednik akademik Milivoj Solar, 2005. godine pokrenuli su uz pomoć Ministarstva kulture Ogranak Matice hrvatske Koprivnica i Muzej grada Koprivnice. Do sada su izašla prva tri sveska, a do 30. lipnja edicija će biti u cijelosti gotova.
Nije, međutim, gotova Martekova priča s Galovićem, te se on u dogledno vrijeme ponovno vraća u Podravinu s novim akcijama!
Od Majakovskog do Petrasova Marovića
Agitacije za čitanje pjesnika romantičarski su iskaz prekomjernog idealizma, priznaje Vlado Martek. I sam pjesnik (odnosno predpjesnik), ističe da su te akcije (work in progress) jedno od njegova tri najvažnija ostvarenja. Kao knjižničar (studirao je filozofiju i književnost), zna koliko je interes za poezijom slab, a u skladu sa svojim vjerovanjem u proročko poslanje umjetnika, smatra da ona može biti iznimno ljekovita terapija u današnjem stresnom vremenu.
Martek bira one autore koji su njemu kao pjesniku otvorili nove vidike i prostor slobode, te nastoji u različitim gradovima predstaviti one pjesnike koji su značajni za određenu kulturnu sredinu. U Berlinu je zagovarao Gottfrieda Benna, u Rijeci Kamova, u Moskvi Majakovskog (kao i u Zagrebu). Krajem svibnja u splitskom Salonu Galić otvorena je Martekova izložba “Djeca konceptualizma”. Tom je prilikom izveo agitaciju za Tončija Petrasova Marovića.
